U brojnim kulturnim događanjima kojima su mogli posjetioci društvenih zbivanja u KPD Bazovica prisustvovati, bilo je i predstavljanje knjige Davora Grgurića „ Goranska jela – vezamska nadela“ ili nama razumljivije „Kuharica o uskršnjim nadjevima Gorskog kotara“.
Uvodnim riječima Vitaza Vitomira, kao moderatora ovog događaja predstavljen nam je autor knjige, pjevač, pisac, novinar, voditelj radija Gorski kotar, etnolog i predsjednik etno-udruge Prepelin’c iz Delnica. Svestranost ovog večerašnjeg gosta odvela je na područje kojemu se malo nadao ali ga je uz pomoć velikog broja domaćica i obavio. Knjiga je jednostavno, kao posljedica prikupljanja Uskršnjih običaja Gorskog kotara morala izaći, kao plod jednog vremena i navika ovdašnjeg stanovništva.
Osobno me, kao vjernog zavičajnog sina, oduvijek kopkalo kako to da goranski nadjevi, želuci, kako ih u Delnicama nazivamo, nisu poznati diljem naše domovine i zašto uvijek iznova mnogi goranski gost i prijatelj ostane osupnut činjenicom kako je to stoljetno goransko jelo nedvojbeno slasno, ali i gotovo nepoznato široj javnosti – kazuje g. Grgurić prezentirajući nam, kroz slikovne prikaze, različitosti ovog proizvoda domaće radinosti ma kako se on zvao u nekoj sredini. Tako upoznajemo raskoš pripremanja ovog jela u Lokvama, Delnicama, Čabru, Skradu, Brod Moravicama, Mrkoplju i ostalim više ili manje poznatim mjestima Gorskog kotara. Velika je važnost promoviranje ovog proizvoda na raznim gastro smotrama od Omišlja, preko Gorskog kotara, do susjedstva u Sloveniji budući je suživot Gorskog kotara i susjednih pograničnih dijelova Slovenije bio nekako protočan, višerazinski i gotovo sveobuhvatan. Glavna misao vodilja bila bi, da je potrebno javnosti goranske nadjeve predstaviti u svoj njihovoj osjetilno – sadržajnoj lepezi te usporedno s time konačno pokrenuti postupak da se naša draga baštinjena goranska naduavajna, budle, žeuoce, žeoce, žeuce, želoce, želuci, nadela, nadivi, nadevi, nadjevi i hrge konačno službeno „registriraju“ pri nadležnim stručnim ustanovama kao značajan vid nematerijalne baštine i „priznaju“ kao izvoran, tradicijski prehrambeni proizvod i „brend“ našeg jedinstvenog i doista neponovljivog Gorskog kotara.
S g. Grgurićem i etno-grupom Prepelin’c, Vijeće slovenske nacionalne manjine za grad Rijeku surađuje već duže vrijeme i na više projekata, pa je i ovom prigodom, uz ostale sudionike, izašlo u susret zamolbi, te financijski pripomoglo tiskanje predstavljene nam kuharice. Napomenimo ovdje i veliki projekt ovog samozatajnog ljubitelja starine i Gorskog kotara, osnivanje etnografskog muzeja Gorskog kotara u kući «Rački» u Delnicama. G. Grguriću želimo uspješnu realizaciju s nadom da će projekt biti proveden do kraja. Na kraju, kako to priliči običaju, razmijenjeni su prigodni darovi, uz srdačan aplauz prisutne publike.